Šta je epigenetika?
Epigenetika je oblast biologije koja proučava promene u aktivnosti gena koje ne uključuju promene u samoj DNK sekvenci. Ove promene mogu uticati na to koji će se geni „uključiti“ ili „isključiti“, a često su rezultat faktora iz okoline, ishrane, stresa i načina života.
Zašto geni nisu od presudnog značaja kada se radi o zdravlju?
Svi mi nasleđujemo jedinstveni set hromozoma od naših roditelja. A baš ti geni određuju sve, od boje naših očiju do toga koliko bismo mogli biti dobar trkač. Naši geni nam pomažu i da odredimo svoje buduće zdravlje i vrste bolesti kojima bismo mogli biti podložni u poznim godinama. Ali, geni ne pričaju celu priču.
Šta je epigenetika?
Naučnici sada znaju da se izvesni geni uključuju ili isključuju u zavisnosti od faktora okruženja – to je oblast nauke koja se zove epigenetika (od grčke reči koja znači „uz genetiku“).
Epigenetske modifikacije, poput metilacije DNK i modifikacije histona, mogu se preneti s jedne ćelije na drugu, pa čak i s generacije na generaciju. One igraju ključnu ulogu u razvoju organizma, određujući kako će se isti gen izražavati u različitim ćelijama (npr. zašto su ćelije kože drugačije od ćelija mozga, iako imaju istu DNK). [1]
Epigenetika je posebno važna u medicini jer može objasniti kako okolina utiče na razvoj bolesti poput raka, dijabetesa i neuroloških poremećaja. Takođe, pruža mogućnosti za nove terapijske pristupe koji ciljaju epigenetske promene kako bi se sprečile ili lečile bolesti.
Programiranje ishrane u ranim godinama i Vaša beba
Vaša beba započinje život kao jedna ćelija sa jedinstvenim DNK. Tokom trudnoće, ova ćelija će se podeliti na nove ćelije ponovo i ponovo – proces koji će se ponoviti milionima puta tokom života Vašeg deteta. DNK svih novoformiranih ćelija će biti identičan ali ponašanje tih ćelija – odnosno način na koji telo čita ovaj obrazac – će zavisiti od epigenetskih procesa.
Skorašnje istraživanje pokazuje da je samo 25% zdravlja Vaše bebe tokom života određeno čistom genetikom. To znači da do 75% može da bude pod pozitivnim uticajem interakcije tih gena sa Vašim načinom života; na primer izbegavanjem pušenja ili stresa, dobro izbalansiranom ishranom i održavanjem zdrave telesne težine. Mera u kojoj ishrana utiče na buduće zdravlje deteta na ovaj način predstavlja osnovu istraživanja programiranja ishrane u ranim godinama (eng. Early Life Nutritional Programming – ENP).
Kako mogu da učinim najbolje za svoju bebu?
Možete da utičete na buduće zdravlje svoje bebe zdravom i izbalansiranom ishranom i zdravim načinom života. Kada planirate trudnoću, preporučuje se da počnete da uzimate dodatak ishrani koji sadrži folnu kiselinu/folat, ključni vitamin za podršku važnim funkcijama relevantnim za trudnoću.* Zahtevi za unos folata se tokom trudnoće i dojenja povećavaju i zbog toga dodatak ishrani koji sadrži folat (zajedno sa raznovrsnom i izbalansiranom ishranom i zdravim načinom života) može da pruži podršku Vašim specijalnim potrebama za folatom. Preporučuje se da počnete da uzimate taj dodatak bar mesec dana pre i jedan mesec pre začeća. Vrlo je ohrabrujuće znati da možete dosta doprineti budućnosti svoje bebe obrativši pažnju na ishranu – pošto je dobro zdravlje najdragoceniji dar.
* Folat doprinosi razvoju tkiva, ćelijskoj deobi i proizvodnji krvi kod trudnica. Dopunski unos folne kiseline povećava nivo folata u trudnoći. Nizak nivo folata u trudnoći je jedan od faktora rizika za razvoj oštećenja neuralne cevi kod fetusa. Stoga se za žene preporučuje dopunski unos folne kiseline dnevno u periodu od bar jedan mesec pre i do tri mereca posle začeća. Naučno je dokazano da nizak nivo folata u trudnoći predstavlja važan faktor rizika od oštećenja neuralne cevi. Pored toga, i drugi faktori (poput naslednih) mogu da povećaju rizik od oštećenja neuralne cevi.
Zaključak
Istraživanja pokazuju da su epigenetske promene povezane s faktorima poput ishrane, stresa i okruženja, pri čemu one regulišu ekspresiju gena bez promene same DNK sekvence. Da bismo bolje razumeli interakciju epigenetskih mehanizama, ključno je proučavati procese poput DNK modifikacija histona, koji utiču na aktivnost gena tokom razvoja.
Osobe prenatalno izložene određenim promenama mogu imati povećan rizik od različitih zdravstvenih stanja, a epigenetske modifikacije mogu se preneti i na buduće generacije. Zato je razumevanje ovih procesa važno za unapređenje zdravlja kroz preventivne mere i zdrav način života.